Nebojša Andrić

Piše: Nebojša ANDRIĆ, pčelar sa Ozrena

Nebojša Andrić

U avgustu počinje nova pčelarska sezona. Od radova u ovom mjesecu zavise  prinosi u sljedećoj sezoni. Avgust je mjesec sa mnogo toplih i bezkišnih dana. Živa u termometru pokazuje temperature uglavnom iznad 30 stepeni Celzijusa. U većini naših krajeva glavna pčelinja paša je već prošla. U nekim planinskim krajevima cvjeta planinski vrijesak, a ima takođe i medljikovca sa zimzelenog drveća i hrastovog žira. Na terenima gdje nije još košena otava ima livade pa pčele tu nalaze pašu, ali zbog sve hladnijih noći medenje postepeno opada.

U košnicama je leglo smanjeno na četiri do šest okvira, pčele prenose med sa krajnjih okvira na srednje, da bi bio bliži pčelinjem klupku. Trutovi su skoro sasvim istjerani iz košnice. Ako nema neke podsticajne paše, matica sve slabije nosi jaja. Ovo se posebno osjeća kod pčelinjih društava sa starijim maticama. Pošto stare pčele već izumiru, a broj mladih je još mali, pčelinja društva počinju vidljivo da slabe. Prilikom otvaranja košnica česta je pojava grabeži na pčelinjaku.

Početkom avgusta obavlja se jedan od najvažnijih pregleda pčelinjih društava. Tim pregledom se gleda: jačina pčelinjeg društva, broj zaposjednutih i okvira sa leglom, kvalitet legla i matice, količina hrane u košnici, kvalitet saća i njegov raspored u centralnom dijelu legla, raspored saća sa leglom, medom i polenom, zaraženost košnice bolestima itd. Kod svih pregleda pčelinjih društava u avgustu treba voditi računa da se ne pojavi grabež na pčelinjaku. Dotrajalo i staro saće sa trutovskim leglom  treba odstraniti iz košnice i pretopiti. Treba, takođe, poskidati sve suvišne medišne nastavke sa košnica i spremiti ih i dobro zaštititi od moljca, jer će nam u idućoj sezoni dobro doći.

Najvažniji posao u avgustu je stimulativno prihranjivanje pčelinjih zajednica kako bi matica snijela što više jaja. Samo zdrava i jaka pčelinja društva sa preko 30.000 pčela mogu da prezime uspješno i dočekaju prvu pčelinju pašu. Ukoliko se i pored stimulativnog prihranjivanja pčelinjih društava sva ne razvijaju u društva sa pet okvira legla u drugoj polovini avgusta, takva društva treba spojiti sa jačim društvima.

Pčele u ovom mjesecu mogu da sakupe i određene količine medljike, koja je u zimskom periodu pogubna za pčele.   Inače, medljikovac nije tako štetan za pčele u periodima kada pčele mogu normalno da izlijeću iz košnice. On je veoma štetan jer ima dosta teško svarljivih materija, koje kod pčela izazivaju proliv. Zato se medljikovac mora obavezno izdvojiti iz košnice, ukoliko se pojavi.

U drugoj polovini mjeseca treba obaviti dopunu zimnice onim pčelinjim društvima u kojim smo prilikom pregleda ustanovili manjak. Kolike zalihe hrane trebaju pčelama preko zime? Tu postoje razna mišljenja pčelara, ali minimum kojeg se treba pridržavati je 15 do 20 kilograma meda. Prilikom davanja sirupa treba ga davati onoliko koliko pčele mogu tokom noći da prerade. Veliki broj pčelara škrtari u jesenjem prihranjivanju i pripremanju pčelinjih društava  za zimu. Gotovo uvijek im se to osveti. Ako društva ne uginu tokom zime, ona iz zime izađu  toliko slaba da se ne mogu razviti do prve proljetne paše. Kada hranjenje bude završeno, treba pregledati sva pčelinja društva, vidjeti da li su zalihe dovoljne i da li matica nosi jaja. Pregled treba da je što kraći zbog pojave grabeži. Mnogi pčelari praktikuju dopunu  zimnice vršiti kasnije. Pčele se preradom šećernog sirupa u med veoma troše pa je zbog toga potrebno osloboditi  ih tog teškog  po njih smrtonosnog rada.  One pčele koje se legu polovinom avgusta treba da na vrijeme dostigle svoj maksimum i u drugoj polovini zime utiču na odgajanje većih količina legla.

I još neki poslovi: nastaviti borbu protiv stršljejenova i osa, eliminisati mrave sa pčelinjaka, obezbijediti dobru ventilaciju u košnici, pobrinuti se da pojilo funkcioniše kako treba i imati u vidu da je vrijeme najvećeg napada varoe.