Maj na pčelinjaku

Foto Živoslav Stojanović - www.pcela.rs

Maj je mjesec u kome treba maksimalno iskoristiti bagremovu pašu, ali u ovom mjesece cvjeta žestika, malina i mnoge druge medonosne biljke. Koliko će meda biti zavisi u velikoj mjeri od obavljenih priprema za glavnu sezonu medobranja. Pripreme su počele mnogo ranije i sada treba da se vidi koliko su pčelari dobro obavili taj posao.

U svakom proizvodnom društvu neophodno je da bude oko 60 hiljada radilica. Neposredno pred početak bagremove paše košnice treba proširiti. Pčelinja društva su u ovom mjesecu veoma aktivna. Matica polaže dnevno i po 1.500 do 2.000 jaja.To u velikoj mjeri angažuje mlade pčele. I izletnice su sve aktivnije. Jaka društva imaju i po deset cijelih satova s leglom. Plodišta su ispunjena pčelama. Ovakva društva treba iskoristiti isključivo za sakupljanje nektara i dobijanje što više meda.

– Ako procijenite da se neko pčelinje društvo do glavne paše neće dovoljno razviti, što prije mu treba dodati odgovarajući broj ramova s poklopljenim leglom i pčelama. Društva se pojačavaju desetak dana prije početka cvjetanja bagrema ili neke druge medonoše. To ćete najlakše postići ako od društava koja imaju više od osam okvira s leglom, oduzmete po jedan okvir legla sa pčelama i dodate društvima koja u njemu oskudijevaju. Pri prebacivanju okvira s leglom i pčelama, vodite računa da ne prebacite i maticu – upozorava prof. dr Mića Mladenović sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu u novosadskoj reviji “Dobro jutro”.

Neki iskusni pčelari tvrde da, ukoliko se sve uradi na najbolji način, u jednoj sezoni mogu da se iskoriste tri bagremove paše. Jer, početak cvjetanja bagrema zavisi od nadmorske visine i stepena osunčanosti. Ima krajeva u kojima cvjetanje počinje početkom maja, a u nekima se završava sa prvom dekadom juna. Na jednoj lokaciji cvjetanje traje 10 do 15 dana. Dnevni unos može biti 15 kilograma nektara, a ukupan prinos s jedne paše oko 70 kilograma meda po košnici. Prinos s hektara može dostići i do 1.000 kilograma. Najintezivniji unos nektara traje otprilike osam dana. Čim pčelar primijeti da unos počinje da se smanjuje to je znak da treba seliti na područje gdje je bagrem kasnije počeo da cvjeta jer tamo unos naglo raste. Isto važi za seobu sa druge na treću pašu.

Navedene podatke treba uzeti kao orjentacione jer trebaju mnoge “kockice” da se slože da bi se tako bogat prinos ostvario. Svaka godina ima svoje specifičnosti u pogledu dnevnog inteziteta lučenja nektara i dužine medenja. U svakom slučaju, pčelari koji sele svoje “stado” moraju biti obazrivi i pratiti stanje medobranja pa se ponašati prema konkretnim situacijama.

  • održavati radno raspoloženje kod pčela;
  • zasjeniti košnice koje su suviše izložene suncu;
  • izjednačiti pčelinja društva;
  • čim zabijeli saće u plodištu ili zabijeli bagrem treba početi sa dodavanjem medišta;
  • širom otvoriti sva leta;
  • razmaći okvire u medištu radi produbljenja ćelija;
  • ograničiti rad maticama radi većih prinosa;
  • dodavati satne osnove na izgradnju;
  • čim pčele popune preko polovinu dodatog medišta odmah mu tereba dodati sljedeće,
  • ne otvarati košnice u toku dana zbog ometanja paše.