Marko Jović

Novogodišnja anketa: Lopare

Marko Jović

– Za godinu 2012. najkraće što mogu reći iz ugla loparskih pčelara – ne ponovila se nikada! Sve je bilo protiv pčela i pčelara. U februaru smo dugo imali niske temperature. Kod Termoelektrane Ugljevik, a to nam je prvi komšiluk, izmjereno je –32 stepena Celzijusa. Sve pčelinje zajednice su zalegle i ta legla su propala. Pojavile su se ptice na košnicama i one su razbijale zimsko klube, što je bilo pogibeljno i samo je uvećalo gubitke. Svaka pčelinja zajednica u našim uslovima treba da zazimi sa 15 kilograma meda. Zalihe su istrošene, a bilo kakvo prihranjivanje po takvim vremenskim uslovima nije bilo moguće. Neka društva nisu preživjela, a mnoga koja su dočekala proljeće bila su nejaka. Pčelari su sastavljali ta nejaka društva sa jačim, a primijećeno je da su mnoga  bila bez matica. Tako su nejaka društva ušla u pašu – riječi su Marka Jovića, predsjednika loparskih pčelara.

Po njegovim riječima pripreme za glavnu pašu – bagremovu obavljene su kako-tako. Ali, bagrem na Majevici nije medio jer je izmrznuo. Cvjetao je na brdskim predjelima, ali nije medio. U ravničarskom dijelu opštine Lopare bagrem uopšte nije cvjetao, što je nezapamćeno. Sa lipom je bilo nešto bolje i ona je dala oko pet kilograma po košnici s tim što je lipov med pomiješan sa kupinom i žestikom. To su bili razlozi da su pčelari ovog kraja morali da prihranjuju svoje pčele u sred ljeta. Već godinama ovdje je preskromna i livadska paša. Primijećeno je da livada bez stoke ne daje med. Jer, livade zarasle u korov ne daju ono što se od njih očekuje. Ni kupina nije kao nekada.

– Očigledno je da postojeća pčelinja paša nije dovoljna i mi se sve više okrećemo sadnji medonosnog drveća – mađarskog bagrema, evodije, keauterije (sjevernokorejskog bagrema) i dr. U narednim godinama to će nam biti sve prioritetniji posao. Svakako treba naglasiti da Rudnik i Termoelektrana Ugljevik vrše rekultivaciju degradiranog zemljišta zasađujući veliki broj sadnica mađarskog bagrema i drugog medonosnog drveća. Te površine su na granici ugljevičke i loparske opštine  a kao što je poznato pčele ne poznaju bilo kakve granice tako da je to značajno i za naše pčele. Poklonićemo odgovarajuću pažnju zasijavanju većih površina pod facelijom, uljanom repicom i heljdom – rekao nam je Marko Jović.

– Na čemu ste se angažovali u 2012. godini? – pitali smo u nastavku razgovora.

– Dosta smo se angažovali na stručnom obrazovanju naših pčelara. Imali smo zanimljivo predavanje prof. dr Zorana Stanimirovića sa Veterinarskog fakulteta u Beogradu. Organizovano smo posjetili Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu i Pčelarsku izložbu na Tašmajdanu, bili smo gosti kod velepčelara Mike Despotovića u Popovima kod Bijeljine i Krste Simića u Donjem Zabrđu kod Ugljevika. U regionalnoj pčelarskoj školi bilo je osam polaznika iz opštine Lopare među kojima i jedna žena. Svi su oni dobili odgovarajuće certifikate o osposobljenosti za bavljenje pčelarstvom. Izlagali smo na Sajmu pčelarstva u Brčkom gdje su naši članovi osvojili jednu zlatnu, tri srebrne i jednu bronzanu medalju. Zajedno sa komšijama iz Ugljevika ugostili smo pčelarske eksperte iz Holandije, koji su nam govorili o oprašivanju voćki što nas upućuje na još bolju saradnju sa voćarima. Zdravstveno stanje naših pčela je vrlo dobro, nismo imali nijedan slučaj američke truleži, a  provodimo uobičajenu zaštitu od varoe. Pojavilo se i poneko krečno leglo. Uz sve nevolje koje su nas pratile održali smo broj pčelara s tim što je broj košnica nešto smanjen, ali ukoliko bude koliko-toliko povoljna godina i to ćemo lako nadoknaditi u 2013 –oj – optimista je predsjednik loparskih pčelara.

Na naše pitanje o saradnji i prijateljima Marko Jović naglašava uspješnu saradnju sa Savezom udruženja pčelara Republike Srpske, komšijama iz Ugljevika, Udruženjem pčelara „Matica” iz Bijeljine, firmom „Med impeks” iz Donjeg Zabrđa, za koju je pun  hvale ocjenjujući je kao dobro osmišljenu i uspješnu te sa lokalnom zajednicom. On ukazuje i na odličnu saradnju sa voćarima loparskog kraja i zahvaljuje se na materijalnoj pomoći koju su pčelari dobili od Rudnika i Termoelektrane Ugljevik i Opštine Lopare.