Marinko Ćelić

Novogodišnja anketa

Marinko Ćelić

Kada se smjenjuju godine pravo je vrijeme za bilansiranje i planiranje. Kakva je bila godina koju ispraćamo, šta očekujemo od godine koju dočekujemo? Mnogi pčelari će zapamtiti 2012.  po visokim gubicima u proljeće i veoma lošim prinosima. Katastofalna suša je nanijela štete svim granama poljoprivrede pa i pčelarstvu. Istina, ne podjednako u svim krajevima Republike Srpske. U mnogim udruženjima pčelara te teškoće su alarmirale članstvo pa su pojačani napori za umanjenje šteta. Da li je tako bilo kod svih?

Da bismo dobili što više informacija sa terena organizovali smo novogodišnju anketu među predsjednicima udruženja pčelara, članovima Saveza udruženja pčelara Republike Srpske. Odgovori su počeli da stižu. Počinjemo sa odgovorima koje smo dobili od Marinka Ćelića, predsjednika Udruženja pčelara „Kneženo” iz istoimenog grada. Naše stranice su otvorene za sve predsjednike udruženja pčelara. Svi mogu da nam pošalju na bcbn@telrad.net svoje ocjene godine koju ispraćamo i očekivanja u nastupajućoj 2013. godini. Evo  ocjena i očekivanja iz Kneževa.

– I pored ekstremnih vremenskih prilika koje su pratile ovu godinu (kišovito i hladno proljeće, vrelo i sušno ljeto i ekstremno hladan drugi dio jeseni), mi cijenimo da je pčelarska godina kod nas po prinosu bila prosječna – smatra Marinko Ćelić, predsjednik Udruženja pčelara „Kneževo” iz Kneževa. – U prosjeku je ubrano po 15-tak kilograma pretežno šumskog meda, koji je karakterističan za naše područje.

Po njegovim riječima, prilikom konrole i prikupljanja podataka došli smo do zaključka da je na pčelinjacima u proljeće ove godine evidentirano oko 20 odsto gubitaka pčelinjih društava i to uglavnom zbog nedovoljno kvalitetne hrane. Naime, prošle 2011. godine  bila je duga, topla, bespašna jesen koja je pogodovala razvoju kasnog bespotrebnog legla i trošenju zaliha hrane na isto. Pored toga u dijelu košnica je ostavljena izvjesna količina medljike. Sve je to doprinijelo  da pčele slabo zimuju i da se kod njih javi proljev. Na takvo stanje je dodatno uticao vrlo dug i hladan zimski period 2011/2012. godine. Raniji gubici u ovom kraju kretali su se oko 10 odsto. Svakako treba naglasiti da kod nekih pčelara uopšte nije bilo gubitaka, a to su oni koji su pratili stanje i poduzimali sve potrebne mjere na koje im je stalno upozoravano iz njihovog udruženja pčelara, a sve to su mogli da čuju i na obukama koje su realizovane u okviru edukativnih aktivnosti Udruženja. Jer, u okviru tih aktivnosti, poseban akcenat je stavljen na odgovarajuću i pravovremeno zaštitu pčela od varoe i nozemoze, bolesti koje su najaktuelnije na području Kneževa.

Predsjednik Marinko Ćelić presabira i druge najvažnije aktivnosti udruženja pčelara na čijem je čelu, u godini koja se bliži kraju:

– U toku 2012. godine uspješno smo organizovali pod pokroviteljstvom načelnika Opštine  naš tradicionalni Sajam meda i pčelarstva, peti po redu. Pored toga, kroz druženja pčelara realizovali smo četiri aktuelne teme iz pčelarstva, a jednom broju pčelara smo dodijelili košnice, rojeve i drugu opremu. Prednost su imali mladi pčelari i početnici. Značajno je svakako da je u toku ove godine Vlada Republike Srpske preko resornog ministarstva pokrenula opremanje prostorija našeg udruženja. U realizaciji ove inicijative učestvovala je i lokalna zajednica. Radovi su pri kraju. Očekujemo da uskoro dobijemo svoj prostor i daleko povoljnije uslove za rad. U taj prostor ćemo pored kancelarije smjesitti i opremu koju imamo (presu za satne osnove, parni topionik za vosak, centrifugu za med). To nam je veoma bitno s obzirom da smo do sada svu opremu držali u neuslovnim iznajmljenim prostorima. I još nešto – bitno. Već drugu godinu šaljemo med na analizu u laboratoriju u Frankfurtu i dobijamo vrlo visoke ocjene o kvalitetu našeg meda.

O idućoj godini predjsednik pčelara iz Kneževa govori s optimizmom:

– U 2013. godini imamo nove planove i programe. Težište ćemo staviti na obučavanje pčelara, pružanje pomoći mladim pčelarima i početnicima, organizovanje Šestog tradicionalnog sajma, sadnju medonosnog bilja i obogaćivanje flore našeg područja. Posebno ćemo se angažovati da obuhvatimo što veći broj pčelara koji još nisu članovi našeg Udruženja i da se privedu kraju započeta registracija i obilježavanje pčelinjaka.