Stigla zima

Led na poletaljci

Stigla zima

Pčele ne odlučuju o mjestu svog zimovanja. Kada se spusti decembarska hladnoća i magla pčelar mora da brine o svom „stadu“ jer on mu je odredio sve: mjesto i uslove zimovanja, zalihe hrane, zaštitu od štetočina, zdravstveno stanje… Ukoliko nešto nije u redu, pčele mu ne mogu uložiti protest. Slobodno življenje pčela je iluzija. Istina, u košnici vlada harmonija, porodica funcioniše bespijekorno, kao da to nije stavrnost. Sve je istovremeno savršeno i jednostavno. Ipak, i kod dobrih pčelara na proljeće bude gubitaka. Decembar je prvi pravi zimski mjesec i od njega u velikoj mjeri zavisi sudbina života u košnici.

Pčele su na godišnjem odmoru. Uveliko traje prekid u razmnožavanju, ali slijedi „podmlađivanje“ i obnavljanje zajednice.  Zato je svako uznmiravanje štetno. Ipak, povremeni obilasci pčelinjaka i otklanjanje posljedica ekstremnih zimskih uslova dobro su došli. Neki pčelari praktikuju da baš u tim zimskim uslovima nakapavaju oksalnu kiselinu po ulicama  jer je to efikasan način da se pčele oslobode varoe.

Decembarske posjete pčelinjaku posebno su dragocjene u brdsko-planinskim krajevima. Tamo snijeg počinje da pada znatno ranije nego u ravničarskim atarima. Da li se treba plašiti da će snijeg koji se zadržava na poletaljci zatvoriti leto i spriječiti dospijevanje svježeg vazduha u košnicu? Ukoliko je snijeg rastresit i porozan, to se neće dogoditi. Neugodna situacija može da nastane kada je temperatura pozitivna po danu, a noću mraz „okuje“ prirodu. Jer, u toplom dijelu dana snijeg se otapa, voda s krova košnice pada na leto i noću se mrzne pa led može da zatvori leto. E tada je potrebno da pčelar interveniše. Zato griješe svi oni koji kažu „Ja sam pčele dobro pripremio za zimu, nema potrebe da ih oblazim, neka miruju u svom klubetu“. Naprotiv, pčelinjak treba obilaziti i u zimskom periodu.

Nije mali broj pčelara koji svojim pčelinjim društvima u decembru dodaju šećernu pogaču na satonoše, iznad klubeta „za svaki slučaj“, strahujući da će pčele potrošiti med iz mednih vijenaca na centralnim ramovima plodišta. Ova praksa je veoma raširena kod pčelara koji imaju LR košnice, kod kojih je, zbog niskog rama, medna kapa obično plitka.

Po ruskom naučniku Lebedovu to je loša pčelarska praksa. Primoravanjem pčelinje zajednice da prerađuje šećer iscrpljuju se zimske pčele i skraćuje im se životni vijek. Preradom samo jednog kilograma šećera zimi, pčelinja zajednica će izgubiti cijelu ulicu zimskih pčela!