Kasna jesen

Novembar na pčelinjaku

Kasna jesen

Većina naših pčelara u novembru vrši kompletno utopljavanje svojih pčela. Ima primjera da to rade znatno kasnije, krajem januara ili početkom februara, kako bi spriječili matice da krenu prerano sa polaganjem jaja. I jedan i drugi način imaju opravdanja i zamjerke. Velika većina pčelara ovaj posao obavlja u novembru.

Novinski papir se u praksi pokazao dobro i za utopljavanje odozgo preko daske unutrašnjeg pokrivača. Pčelar koji utopljava odozgo mora osigurati košnice, spriječiti mogućnost da se miševi zavuku ispod poklopca i naprave gnijezdo pod krovom u zbježištu i na taj način uznemiravaju pčele u košnici.

Oko utopljavanja pčelinjaka postoje podijeljena mišljenja. Mnogi pčelari tvrde da je priroda obdarila pčele  sposobnošću da prezime čak i na otvorenom. U tome ima istine, ali drugi tvrde da svako živo biće voli komfor, pa i pčele. Ukoliko zimuju u toplom i komforu one će trošiti manje hrane i dočekaće kraj zime zdravije i u boljoj kondiciji.

Zahlađenje u pčelinjem gnijezdu podstiče brzo povećanje temperature tijela pčala. Naprimjer, pčele koje se nalaze u zoni sa temperaturom oko 33 stepena Celzijusa imaju temperature na grudima 34 do 34,5 stepeni Celzijusa. Pri snižavanju temperature do 30 do 32 stepena Celzijusa, temperature tijela pčele se podiže do 37 do 38 stepeni Celzijusa, zadržava se na tom nivou u toku minut – dva, zatim se spušta do 35 do 35,5 stepeni Celzijusa. Skokovite promjene temperature tijela (grudi) produžavaju se dotle, dok se vazduh koji okružuje pčelu ne zagrije do početnog nivoa.

Pri značajnijem zahlađenju, nedovoljno je uvećanje temperature tijela jedne pčele. Koristeći samo to, one bi brzo istrošile svoj osnovni energetski material i uginule. Postojanost društva prema drugim i dubokim zahlađenjima, vezano je za sposobnost pčela da regulišu održavanje toplote klubeta, mijenjajući njegovu toplotnu izolaciju. One se gusto grupišu na perifernim, najhladnijim dijelovima međuramnih prostora, obrazujući svojim tijelima toplotnu izolacionu oblogu.

Kada je riječ o zimovanju pčelinjaka od velike je važnosti zašititi košnice od vjetra. Jer, vjetar je, po mnogim teoretičarima i praktičarima, najveći neprijatelj pčela u zimskom periodu. Ako konfiguracija terena ne odgovara, nema zasada ili ograda, najjednostavnije rješenje je dodatak na letu, čija je uloga da rasprši udare vjetra. Pravi se od letvica i veoma je jednostavna.

  • izvršiti utopljavanje pčelinjih društava;
    • provjeriti kako funkcioniše ventilacija;
    • zaštiti pčele od vjetrova;
    • obezbijediti mir na pčelinjaku;
    • čistiti leta od mrtnih pčela;
    • provjeriti zaštitu od miševa;
    • zaštiti pčele od ptica, naročito žuna i djetlića.