Pauk

Pauci

Pauk

Na svakom pčelinjaku, ako se dobro zagleda oko košnice, lako će se otkriti paukove mreže. Pauci u svojim razapetim mrežama koje se sa punim mednim voljkama vraćaju iz paše. Kada pčela padne u mrežu, brzo postaje plen skrivenog pauka. Neke vrste pauka napadaju pčele dok one sakupljaju nektar i polen u cvjetovima. Ako se hoda po polju moguće je na cvjetovima naći pauka sa umrtvljenom pčelom.

Jedini način borbe protiv pauka je skidanje njihovih mreža i ubijanje samog pauka na pčelinjaku.

Miševi i rovčica

Gdje god ima miševa, a to je oko zgrada ili ako je u blizini stočna hrana, miševi su potencijalne štetočine koje mogu nanijeti velike štete pčelinjim društvima i saću u košnici. Miševi su za pčele najopasniji zimi. Oni se najčešće uvlače u košnice u jesen kada vrijeme zahladni i ako ih pčelar ne osjeti, provedu cijelu zimu u košnici. Tu izgrade gnijezdo, jedu med i pčele, grickaju saće i, što je najgore, uznemiravaju pčelinje klube. Takvo društvo loše zimuje i slabo izađe iz zime. Sem toga, veći broj okvira bude oštećen i zaprljani mišijom aktivnošću.

Da bi se otklonila opasnost od miševa, najbolje je da pčelinjak bude čist, bez otpadaka, travuljine, trulog lišća, raznog krša i dr. Lasice i neotrovne zmije se hrane miševima, pa zbog toga ih ne treba ubijati ili progoniti sa pčelinjaka.

Mačke, mišolovke i otrovne mamce treba koristiti za suzbijanje ovog nezgodnog glodara. Miševi, a još više pacovi, mogu napraviti velike štete gdje se drži rezervno saće i ostali materijal.

Da bi se miševima spriječio ulazak u košnice, treba na vrijeme u oktobru, postaviti češljeve na leta košnica kroz koje pčele mogu prolaziti ali ne i miševi.

U toku zime treba paziti da se otvori na češljevima ne zablokiraju mrtvim pčelama i tako onemogući izlet pčela.

Ako se rovčica nađe na pčelinjaku, može društvo oštetiti više nego i miševi jer se hrani pčelama. Pošto je njeno tijelo veoma elastično, u stanju je da se provuče na otvore kroz koje miš ne može proći. Njeno prisustvo lako se primjeti na letu košnica po masi izgrickanih pčela. I zbog rovčice se moraju postavljati češljevi. Ako je treba uništiti na pčelinjaku najbolje je gredicu ispod košnice ili parče daske namazati plastičnim lijepkom na koji se rovčice lako uhvate.

Ako miš, a posebno rovčica, uđu u košnicu sa jakim društvom, pogotovu onda kada su pčele aktivnije, one mogu ubodima ubiti ove glodare. Pošto ih ne mogu cijele izbaciti iz košnice, oblijepe ih propolisom pa ih pčelar nađe mumificirane ili raspadnute. Dijelove pčele iznesu a na podnjači ostane samo kostur.

Ptice

Ptice koje se hrane insketima sklone su da hvataju pčele. Neke vrste ptica to čine redovno a druge kada je malo drugih izvora hrane. Od svih ptica, najopasnija je pčelarica. Ona na leđima ima perje zagasito-smeđe boje; glava trbuh i rep su joj plavozeleni a pod vratom je zlatno žuta. Nadlijeće pčelinjak i hvata pčele koje se vraćaju iz paše u košnicu. Vrlo često leti u jatu, tako da se mogu vidjeti raspoređene po liniji leta pčela kako masovno uništavaju pčele. Jedna ptica je u stanju za kratko vrijeme da potamani 150 do 200 pčela. Pčelarica je posebno opasna kada odgaja mlade, jer joj je za mlade neohodno mnogo hrane.

Da bi spriječili veće štete od pčelarica, one se mogu ubijati iz lovačke puške ili ih poplašiti pucnjevima. Pošto se ove vrste ptica gnijezde u strmim riječnim obalama ili lesnim strminama, preporučuje se zatvaranje hodnika koji vode u gnijezdo u vrijeme gniježđenja pčelarice. Krpa natopljena ugljendisulfidom, ako se ugura kroz hodnik, pa se zatim nabije zemljom, sigurno će dovesti do uništenja ove štetočine pčela.

U toku zime detlić može nanijeti velike štete pčelinjim društvima zato što je sklon da svojim jakim kljunom probija zid košnice, što uzrokuje ne samo oštećenje košnice već i teško uznemirenje pčelinjeg društva. To može dovesti do gubitka ako je spoljna temperatura niska.

Sjenica, omanja ptica, takođe je veoma aktivna u toku zime na letu košnice, gdje hvata pčele koje pokušavaju da izlete napolje.

Medvjedi

U nekim našim planinskim krajevima  medvjedi predstavljaju veliku opasnost za pčelinjake, pogotovu ako se navade. Zaštita visokim ogradama od bodljikave žice mnogo ne pomaže, jedino na šta se pčelar može osloniti to je električna ograda kako se to čini u Kanadi.

Ukoliko se štete od medvjeda ne mogu nikako izbjeći, ostaje jedino da se traži odstrel ili odšteta po važećim lova ;kim propisima. Medvjed je jedina divljač čiju štetu namiruje država.

Leptir  mrtvačka glava

Često se sreće u košnicama. Veličina oko 5 sm, a raspon krila 13 cm. Ime je dobio po žutoj šari na toraksu, odnosno leđima koja podsjeća na mrtvačku lobanju. Leptir obično noću ulazi u košnice i uzima med iz otvorenih stanica. Tom prilikom uznemirava pčele i one ga napadaju. Posljedica tog napada su ostaci uginulog leptira koje pčele oblijepe propolisom. Na pčelinjacima gdje se ovaj leptir pojavi u većem broju potrebno je suziti leto da bi se spriječio ulazak leptira u košnicu.