Kesten

Pčelinja paša

Kesten

Upravo cvjeta visokoproduktivno medonosno drvo pitomi kesten (Castanea sativa). U pitanju je šumsko listopadno drveće, koje botaničari svrstavaju u voće. Najčešće raste kao samotnjak na staništima gdje druge voćne vrste teško uspijevaju. Na prostorima Bosne i Hercegovine najviše ga ima u okolini Cazina, Bosanske Krupe, Novog Grada i Kostajnice te u okolini Bratunca. Nije slučajno da se udruženja pčelara u Bratuncu, Kostajnici i Cazinu zovu “Kesten”. Svakako treba naglasiti da  kestenov med iz Cazina ima zaštitu gografskog porijekla. Osam pčelara iz ovog grada je dobilo posebne certificate Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine. Kesten je, očigledno, dragocjena pčelinja paša.

Pitomi kesten podnosi bukvu, hrast i brezu kao dobre sudjede. Dugovječan je, a može da naraste do 25 metara visine. Krošnja mu je bujna i velika. Može dati čak do 200 kilograma plodova. Stablo može da poživi i 500 godina. Ne podnosi zemljište bogato kalcijumom.

Hranljiva vrijednost ploda kestena je značajna: skroba 60, šećera 17 i bjelančevina 10 odsto. Upotrebljava se u ishrani jer ima visoku kaloričnu vrijednost. Osušen i samljeven plod koristi se kao dodatak pšeničnom brašnu od koga se dobija kvalitetan i zdrav hljeb. Ima primjera da se list kestena koristi kao salata. Zbog visokog sadržaja tanina koristi se u farmaceutskoj industriji. Sadrži vitamine B, C i K. Malo je poznato da pitomi kesten ima C vitamina kao limun! Sadrži kalaj, bakar, mangan, fosfor, sumpor i natrijum. Koriste ga oboljeli od anemije i lica fizički i intelektualno iscrpljena. Dobra je energetska podrška za rast. Preporučuje se rekonvelescentima i osobama koje imaju problema sa venama i hemoroidima.

Pitomi kesten  rano počinje davati plodove, otprilike u petoj ili šestoj godini. Da bi dobro medio potrebna je velika vlažnost vazduha, a da ne pada kiša.

Drvo kestena kasno cvjeta. Odlična je pčelinja paša. U vrijeme njegovog cvjetanja skoro da je jedini izvor nektara i polena. Kestenov med je vrlo ljekovit, taman je, a tamne boje variraju zavisno od klimatskih uslova i godine. Prepoznatljiv je po mirisu i ima izrazito karakterističan, pomalo gorak ukus. Odlično djeluje na cijeli probavni sistem, podstiče rad crijeva, olakšava rad preopterećene jetre i žuči, štiti želučanu i crijevnu sluzokožu. Dobar je za lica koja se oporavljaju od žutice ili operacije žuči. To je med koji sadrži najviše prirodnih antibiotika.

Za mnogo čega se kaže da je “slatko kao med”. A da li med može biti gorak? Ako ima gorak med, onda je to med od pitomog kestena. Mnogi potrošači koji znaju šta je dobar med traže baš kestenov. Istina, mnogi ga troše tek kada se nađu u nekoj zdravstvenoj “gorkoj” situaciji. Šta to daje kestenovom medu tu vrijednost u odnosu na druge medove? Kada se pod mikroskopom uporedi kap kestenovog meda sa kapljicom bagremovog meda lako je uočiti veliku razliku u broju oku nevidljivih peludovih zrna. Kestenov med sadrži do sto puta više peludovih zrna u odnosu na bagremov, a pelud obiluje bjelančevinama. Pčele imaju najbolju tehnologiju oplemenjivanja i čuvanja cvjetnog praha, kako bi iz tih zrnaca izvukli “snagu” potrebnu za razvoj pčelinje zajednice. Zrnca ukomponovana u kestenov med rezultat su te tehnologije i tako sačuvane vrijednsti za ljudski organizam.