Sve zuji u maju

Pčelinjak u maju

Sve zuji u maju

Kada pčelari pomenu mjesec maj, prve asocijacije su bagrem i rojenje. Kucnuo je čas kada će se vidjeti višemjesečni rad pčelara na uzimljvanju i pripremanju  društva za glavnu pašu. U većini naših krajeva bagremova paša je daleko ispred svih ostalih i po efikasnosti njenog iskorišćenja  mjeri se ukupna pčelarska godina.

Na pčelinjaku je puno posla, prije svega:

  • okončanje posljednjih poslova na stvaranju jakih pčelnjih društava,
  • sprečavanje nagona za rojenje i rojenja,
  • stvaranje radnog raspoloženja u košnici za veliki posao sakupljanja nektara i njegovu preradu u med,
  • maksimalno proširivanje na košnicama,
  • detaljne pripreme za seobu pčela na pašu,
  • obezbijediti da se u vrijeme glavne paše pčele ne uznemiravaju kako bi im produktivnost bila što veća,
  • po mogućnosti približiti košnice glavnoj paši,
  • ograničiti prostor matici i zasnovati nukleuse.

Bagrem ne cvjeta u isto vrijeme u svim krajevima. U zavisnosti od klimatskih prilika negdje je to već u prvoj dekadi maja, u krajevima sa višom nadmorskom visinom u drugoj, a negdje čak u trećoj dekadi.  Da bi iskorišćavanje bagremove paše bilo što bolje na samom njenom početku pčelinje drušvo treba da bude u “top formi”. Da bi se taj cilj postigao svi poslovi su morali da se odrade blagovremeno. Ako fenološki kalendar govori da cvjetanje bagrema u nekom kraju počinje 10. maja, znači da će u toj paši učestvovati pčele izležene iz jaja koja je matica zalegla između 15. marta i 25. aprila (Branislav Zečević, Beogradski pčelar, 2011). Kada počne bagremova paša, cilj je da u košnici ima što više pčela a što manje otvorenog legla. Stimulativno prihranjivanje se obustavlja koncem aprila. Preveliko leglo angažuje više pčela za njegovo njegovanje, a to smanjuje njihovu brojnost na sakupljanju nektara.

Pojedini pčelari pred glavnu (bagremovu) pašu odstranjuju maticu iz košnice kako ne bi polagala jaja. Cilj je da se pčele radilice ne angažuju oko ishrane i njege legla a da se orjentišu na sakupljanje nektara. Pčelarska struka to ne preporučuje. Jer, prisustvo matice u ovom periodu je neophodno. Umjesto toga može se, ali kod izrazito jakih društava, ograničiti pristup matici matičnom rešetkom. U tom slučaju, matica će polagati jaja u znatno manjem obimu, a njeno prisustvo u društvu imaće sve druge prednosti.

Odstranjivanje matice ne preporučuje se ni iz razloga što će društvo dok ne prođe glavna paša jako oslabiti pa neće biti sposobno za lipu, livadu i sve druge paše koje slijede, kao ni vještačko rojenje, proizvodnju matične mliječi i dr.