Pčelari Republike Srpske sabiraju gubitke

Veliki gubici

Protekla zima je bila veoma nepovoljna za ne mali broj pčelara u Republici Srpskoj. Zimski gubici još nisu sumirani, ali je očligledno da su značajni. Prema informacijama iz nekih udruženja pčelara ovo je najteža godina u posljednje dvije decenije. Ne radi se samo o pčelinjacima na kojima košnice nisu dobro pripremljene za zimu. Ove zime čak i najbolji pčelari su imali ozbiljnih gubitaka.

Po riječima Bože Kakuće iz Udruženja pčelara “Višegrad” u Gornje-drinskoj regiji je bilo stradanja i to velikog broja društava. Pretpostavlja se da će neki pčelari odustati od daljeg pčelarenja.

U rogatičkom kraju još nema kompletnih podataka jer se radi o području gdje zima traje duže nego u nekim drugim područjima, ali prve procjene su da su pčelari ostali bez preko 300 pčelinjih društava. Ovaj podatak iznio je na sjednici Skupštine Saveza udruženja pčelara Republike Srpske Nenad Kanostrevac, predsjednik Udruženja pčelara “Sat” iz Rogatice. Po njegovim riječima, pčelinja društva je uništilo nevrijeme, a ne nozema.

Veliki gubici su i u banjalučkom kraju. Kako ističe Milorad Čeko, član Upravnog odbora Saveza udruženja pčelara Republike Srpske sa područja Banjalučje regije, ima primjera da su uništeni čitavi pčelinjaci.

– Znam pčelara koji je imao 61 pčelinje društvo i stradala su sva do posljednjeg – kaže Milorad Čeko.

Procjene iz Istočnog Sarajeva su da se nalazimo u najtežoj godini u posljednjih dvadesetak, a slične ocjene čuju se i iz Udruženja pčelara “Bagrem” u Zvorniku.

Slaviša Knežević iz Udruženja pčelara “Glasinac” iz Sokoca ima pčelinjak na nadmorskoj visini od 1.200 metara. Košnice su još pod snijegom, ali ako je suditi prema podacima o gubicima na pčelinjacima na kojima je obavljen prvi proljetni pregled gubici će biti veći nego posljednjih godina jer ima pčelara koji su ostali bez 40, 50 pa čak i 125 pčelinjih društava.

Gdje su razlozi?

Milorad Sekulić iz semberskog sela Međaši iznosi svoje sumnje u “Semberskim novinama” i kaže:

– Već četrnaest godina bavim se pčelarstvom i ovo je najveći gubitak na pčelinjaku do sada. Sumnjam na preperat “amitraz”. Na košnicama imam medične nastavke, zbog kojih sam med morao  kasnije vrcati. Oduzeo sam te medične nastavke i kasnije sam ih vratio pčelama da one to očiste i vjerovatno su pčele u svemu tome izgubile dragocjeno vrijeme. Inače, što se tiče “amitraza”, preporuka Evropske unije je da se taj preparat više ne koristi protiv varoe, opasnog krpelja i parazita koji napada pčele, te da se počne upotrebljavati mravlja i oksalna kiselina.

Da je prošla godina bila veoma nepovoljna za pčelare potvrdio je i Budimir Gavrić, predsjednik Udruženja pčelara Semberija, jednog od najbrojnjih u Republici Srpskoj. Govoreći o velikim gubicima na području Semberije i podmajevičkog kraja on ističe:

– Sve se nekako okrenulo protiv nas. Kada nije trabalo da bude lijepo vrijeme, obično bi se proljepšalo, što je zavaravalo pčele. Usljed velike hladnoće uslijedila je povećana potrošnja hrane, te su gubici u pčelinjacima bili neminovni. Mnogi pčelari nerealno u priči uvećavaju prihode, a smanjuju gubitke. Vjerujem da su gubici u pčelinjacima znatno veći nego prošle godine i da iznose oko 30 odsto u prosjeku.

Struka i nauka ne sjede skrštenih ruku. Ovog proljeća je važnije nego ikad da pčelari popune što veći broj upitnika i u okviru projekta Coloss dostave ih Veterinarskom institutu “Dr Vaso Butozan” u Banja Luci. Upitnik se nalazi i našoj web stranici. Naučni radnici ne mogu sagledati gubitke i izučavati ovu pojavu bez pomoći pčelara. Samo zajedničkim radom može se doći do valjanih rezultata.