Goran Mirjanić

Da li je komercijalno oprašivanje voćnjaka utopija ili realnost?

  • I voćari i pčelari Republike Srpske su zainteresovani za zaživljavanje komercijalnog oprašivanja voćnjaka. Prvi kontakti su već uspostavljeni i s pravom se treba nadati da će u dogledno vrijeme zaživjeti takva saradnja na obostrano zadovoljstvo, jer su i interesi obostrani
  • Slavko-Slavo Subotić iz sela Kozinci kod Gradiške je spreman da prvi krene sa svojim pčelama u tuđe voćnjake, ali se plaši hemijskih sredstava za zaštitu krušaka. No, on ističe da se radi o problemu koji se može prevazići dogovaranjem
  • Šta kaže struka i nauka – doc. dr Mirko Kulina sa Poljoprivrednog fakulteta Istočno Sarajevo i mr Goran Mirjanić sa Poljoprivrednog fakulteta Banja Luka

Goran Mirjanić

Ne baš tako davno Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada proizvodio je sjemenski suncokret na velikim površinama Poljoprivrednog dobra “Semberija” iz Bijeljine. Cijeneći značaj prisustva pčela u vrijeme cvjetanja suncokreta organizatori proizvodnje su se odlučili da plaćaju pčelarima naknadu od 20 konvertibilnih maraka po jednoj košnici, koja bude smještena na ivici polja pod suncokretom. Bio je to jedini slučaj, koliko nam je poznato, da je neko na našim prostorima plaćao pčelarima oprašivanje gajenog bilja. Međutim, poslovna saradnja između Novosađana i Bijeljinaca je prekinuta, tako da je ugašena i ova jedinstvena praksa.

Obostrana podrška

Ali, u nekim drugim krajevima Republike Srpske pojavile su se inicijative da zaživi uslužno oprašivanje voćnjaka. Ukoliko bi se to realizovalo, bio bi to veliki zajednički iskorak voćara i pčelara Republike Srpske.

Da li je komercijalno oprašivanje voćnjaka samo neostvarljiva želja ili istinska realnost?

Na tu temu razgovarali smo sa Dragojem Dojčinovićem iz Donjih Podgradaca kod Gradiške, uglednim voćarem i predsjednikom Udruženja voćara Republike Srpske. Po njegovim riječima već su ostvareni kontakti između voćara i pčelara i vođeni su ozbiljni razgovori.

– Ja vjerujem da je to realnost. Naša saradnja sa pčelarima je sve čvršća. Pčelari su dobro organizovani i mi ih već pozivamo na naše skupove. Uskoro ćemo imati godišnju sjednicu Skupštine na koju ćemo obavezno pozvati pčelare. Obje strane su spremne da sjednu i dogovore se o ovom veoma važnom pitanju. Optimista sam jer napredak voćarstva mora  da prati i odgovarajući razvoj pčelarskog sektora – rekao nam je Dragoja Dojčinović.

Svakako je bitno da je posljednjih godina u Republici Srpskoj zasađeno više velikih plantaža voća. To je preduslov za ekonomično angažovanje pčelinjih društava za oprašivanje. U uslovima usitnjenih voćnjaka angažovanje pčela na oprašivanju je manje racionalno. Istaknuti naučni radnici iz Beograda i Čačka na jednom stručnom skupu u Bijeljinu jasno i glasno su rekli svima onima koji se pripremaju da podižu savremene voćnjake da se više ne može govoriti o investicionom programu za voćnjak, a da u njemu nema poglavlja o pčelarstvu. Po njima, voćarstvo i pčelarstvo  moraju  pod ruku.

Optimizam Slavka-Slave Subotića

Razgovarali smo i sa jednim pčelarom, koji se poodavna javno izjasnio da je spreman da bude prvi  koji će početi sa komercijalnim oprašivanjem voćnjaka. Riječ je o Slavku-Slavi Subotiću iz sela Kozinci kod Gradiške.

– Ostajem pri ranije datoj riječi – kaže Subotić. – Spreman sam ući u taj posao. Malo je trebalo prošlog proljeća da smjestim svoje pčele u jedan voćnjak od dvadesetak hektara u selu Jablanici kod Gradiške. Jedini problem koji se pojavio bila je zaštita krušaka  hemijskim sredstvima od čijih rezidua bi mogao biti ugrožen kvalitet meda.  Ali, to se može prevazići dogovaranjem. Kruška i detelina su najmanje privlačna pčelinja paša. Na njih pčele idu samo kada nema druge paše. Da bismo pčele stimulisali da idu na cvat kruške mora im se davati sirup sa mirisom i okusom kruške. Sa šljivom i jabukom je mnogo lakše. Te voćke su mnogo privlačnije za pčele. Dobro je da su voćari sve svjesniji koliko im koristi donose pčele i da su kontakti između pčelara i voćara sve češći pa će vjerovatno u dogledno vrijeme uslijediti konkretni dogovori i početi  komercijalno oprašivanje voćnjaka, kako se to u mnogim razvijenim zemljama uveliko radi.

U vezi sa ovim zanimljivim pčelarsko-stočarskim pitanjem željeli smo da čujemo i mišljenje istaknutog pčelarskog stručnjaka mr Gorana Mirjanića.

– Riječ je o dosta dobroj ideji. Planiram da se angažujem na njenoj relizaciji u mojoj opštini – Gradiškoj.