Nebojša Andrić

Pčelarski radovi u decembru, piše: Nebojša Andrić, pčelar sa Ozrena

Nebojša Andrić

Decembar je prvi zimski mjesec. Temperature su u ovo doba godine oko nule, ali zna biti i dosta toplih dana kada pčele mogu da vrše pročisne letove. Ako smo do sada uradili sve potrebne radove sada na pčelinjaku imamo veoma malo posla. U ovo doba  najvažnije je obezbijediti potpuni mir na pčelinjaku. Povremeno treba obići pčelinjak, pogledati da nije miš ušao u koju košnicu, provjeriti da žuna nije bila na pčelinjaku. Potrebno je provjeriti da nisu leta zatrpana od prljavštine ili snijega. Za vrijeme pročisnog izleta, ako je na pčelinjaku snijeg, potrebno je ispred košnice očistiti snijeg i prostrti slamu. Pčele koje izlijeću iz košnice slijeću ispred nje i ako slete na  snijeg, tu se smrznu i uginu.

Potrebno je povremeno kontrolisati utopljavajući material, pa ako ustanovimo da je vlažan potrebno ga je zamijeniti novim. Poslovi u radionici treba da su u punom jeku. Potrebno je obezbijediti određen broj okvira sa žicom i satnim počecima. Treba nabaviti ili napraviti pogače za proljetnu prihranu pčelinjih društava. Sav pribor treba da je čist i uspremljen da bi nam u nastupajućoj sezoni besprijekorno funkcionisao.

U ovo vrijeme u sredini pčelinjeg klupka nalazi se toplotni centar, sa stalnom temperaturom od 20-32 stepena Celzijusa, dok je u ostalim dijelovima prosječna temperature 21-22 stepena Celzijusa, a samo nekada može da spadne na 10,7 stepeni Celzijusa. Ukoliko je vrijeme hladnije, utoliko pčelinje klupko troši više hrane za održavanje optimalne temperature u klubetu. Pčele slabijih društava ulažu veće napore za stvaranje toplote. Tako npr. površina na klubetu  koja ispušta toplotu, u jednom pčelinjem društvu od 15.000 pčela, biće za oko 10 odsto veća od površine u društvu sa oko 30.000 pčela. Dakle, da bi održavalo potrebnu temperaturu u klubetu slabije društvo će morati da utroši više hrane. Slaba društva mogu u jakim zimama da uginu od hladnoće. Zbog toga slabija društva u jesen treba spajati sa jačim društvima.

Fiziološko stanje pčela koje zimuju, posebno onih iz jesenjeg legla, je prilagođeno predstojećem zimovanju. U odnosu na ljetnje pčele, kod ovih su podždrelne žlijezde  i masno tijelo bolje razvijeni, u njima je nagomilana veća količina bjelančevinastih materija i masti. Procenat suvih materija u tijelu ovih pčela je veći, jer imaju i veću količinu hranljivih materija a ukupna količina vode u njihovim tkivima je manja. Osim toga u krvi pčela se povećava količina običnog šećera – glikoze. Sve je ovo veoma važno za prilagođavanje pčela zimovanju, pošto smanjuje tačku zamrzavanja tjelesnih sokova i obezbjeđuje rezerve hranljivih materija.