Šansa za nova tržišta

Aktuelne pčelarske teme

Šansa za nova tržišta

Jedna sudska odluka je žestoko uzdrmala tržište meda u svijetu, a posebno u Evropi. Naime, Evropski vrhovni sud pravde donio je odluku o suzbijanju genetskih modifikovanih pčelinjih proizvoda. Na taj način Evropska unija je stavila rampu na uvoz meda iz Amerike, Argentine, Brazila, Kanade i još nekih zemalja u kojima se gaje genetski modifikovane biljke. Tako ubuduće neće moći da se nađu na tržištu Evropske unije svi pčelinji proizvodi koji nisu prošli propisane procedure za utvrđivanje sa kakvih biljaka su ih pčele sakupile. Ustvari, med koji sadrži GMO polen mora da se posebno obilježi prije stavljanja u prodaju, što mu automatski obara i cijenu i interesovanje kupaca, jer je kao takav manje privlačan da se nađe na bilo čijoj trpezi. O ovom pitanju bilo je itekako puno riječi i na posljednjem kongresu Apimondije u Buenos Airesu.

Zemlje u kojima je dozvoljena proizvodnja genetski modifikovanih biljaka teško će  ubuduće prodavati med i druge pčelinje proizvode u Evropi, koja se opredijelila za zabranu genetski modifikovanih proizvoda.

Evropski pčelari su sada došli u ekonomski povoljniji položaj.  To se posebno odnosi na one koji se bave organskim pčelarenjem. Ali, pitanje je da li će biti u mogućnosti da zadovolje potrebe potrošača. Novonastala situacija ima svoju ekološku, ali i ekonomsku dimenziju. Poznato je da genetski modifikovane biljke truju konvencionalne nemodifikovane usjeve. Na taj način  plaća se veliki danak jer pada otpornost insekata i korova, truje se voda a značajan je i uticaj na oprašivače i razne druge proizvode. U zemljama Evropske unije sudska odluka o suzbijanju genetski modifikovanih pčelinjih proizvoda zatekla je velike zalihe meda uvezenog iz zemalja Sjevetne i Južne Amerike. Mnogi poznavaoci prilika na tržištu meda najavljuju mogućnost da cijena meda, kakvog ima na našim prostorima možda skoči “do nebesa”. U Srbiji su se već pojavili “vrući” kupci iz Velike Britanije, Francuske i Turske.

U vrijeme je kada je itekako zatalasno tržite meda, jer sudska odluka se mora poštovati, postavlja se pitanje koliko sve to što se događa u posljednja dva – tri mjeseca može uticati na tržište meda na našim prostorima. U svakom slučaju, treba s puno pažnje pratiti šta se događa i kakva su tržišna kretanja. U Bosni i Hercegovini nema genetski modifikovanih biljaka. Naše laboratorije su osposobljene da utvrde prisustvo GMO i stručnjaci kažu da one ne zaostaju ni najmanje u odnosu na laboratorije u zemljama Evropske unije. Čak i u industrijski najrazvijenim regionima postoje “oaze” netaknute prirode. Ne male površine su pod minskim poljima i to su tereni na kojima se kreću samo pčele i divljač. Primjena mineralnih đubriva i hemijskih sredstava za zaštitu bilja je daleko niža nego u evropskim razvijenim zemljama. I to je bitan momenat koji utiče na kvalitet meda sa naših prostora. Ovo se posebno odnosi na brdsko-planinske krajeve. U takvoj situaciji, ne treba se iznenaditi da dođe do povećanja interesovanja za naš med u nekim zemljama, koje su tradicionalno uvoznici meda. Ali, za izvoz meda u zemlje Evropske unije treba se osposobiti. No, spretni trgovci  uvijek nađu rješenje. Da li dolazi u obzir oslanjanje na slovenačke firme, srbijanske ili hrvatske, ali najgore rješenje je sjediti skrštenih ruku.

Godina koja se bliži kraju bila je veoma teška za naše pčelare i tržni viškovi meda su skromni, ali ova sudska odluka ima dugoročne posljedice pa i pčelari i svi oni koji se bave prometom pčelinjih proizvoda trebaju razmišljati i gledati na duge staze. Dugoročno, dakle, a nikako od danas do sutra.