Radovan Stevanović

Iz naših udruženja pčelara

Radovan Stevanović

Sa oko 120 članova koji imaju oko 8.000 košnica Udruženje pčelara “Bagrem” iz Zvornika spada u red po veličini osrednjih u Republici Srpskoj. Ali, po organizovanosti  i sistematskom radu, sigurno je među boljima. Zvornički pčelari kažu da zasluge za to pripadaju u velikoj mjeri i aktuelnom predsjedniku Radovanu Stevanoviću.

U Zvorniku jasno i glasnu ukazuju na jednu činjenicu, koja ih sve više zabrinjava. Najkraće rečeno – ostarilo se. Starosna struktura pčelara ovog podrinjskog udruženja je nepovoljna. Možda je i to jedan od razloga što se u prosjeku iz svake košnice dobija od 10 do 18 kilograma meda, što je nedovoljno, kada se ima u vidu obim i kvalitet pčelinje paše.

– Perspektivu našeg udruženja vidimo u podmlađivanju pčelarske populaciuje – kaže Radovan Stevanović. – Mladi prihvataju pčelarstvo, ali podmlađivanje je proces koji mora duže da traje. Ne može se starosna struktura jednog pčelarskog udruženja promijeniti preko noći. Zato smo se opredijelili za sistem “korak po korak”. U tome nam pomaže i Međunarodna organizacija  “World Vision”, konkretnije njihova kancelarija u Tuzli. Oni su nam obezbijedili deset novih mladih pčelara. Svaki od njih je dobio  košnice sa kompletnom pčelarskom opremom. I, što je najvažnije, svaki novopečeni pčelar je prošao kroz četiri edukacije, kako bi što prije savladali tajne pčelarskog posla.  U našem udruženju stariji i iskusniji pčelari ne kriju znanje od mladih. Naprotiv, pomažu im gdje god je to moguće. Odnosi su korektni i svako se trudi da pritekne mladima u pomoć dobrim savjetom i iskustvom.

Ovdje se dosta pažnje poklanja i zdravstvenoj zaštiti pčela. Udruženje se angažovalo da svim svojim članovima omogući besplatan pregled u okviru akcije ranog otkrivanja američke truleži. Zvornički pčelari izražavaju zahvalnost Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, koje je finansiralo ove preglede, te stručnjacima Veterinarskog institute “Dr Vaso Butoyan” iz Banja Luke, koji su korektno realizovali ovaj posao. Na sreću, samo dva uzorka su bila pozitivna, što znači da je zdrvstveno stanje pčela u Podrinju zadovoljavajuće. U oba otkrivena slučaja odmah se pristupilo uništavanju zaraženih pčela u skladu sa važećim zakonskim propisima.

Po riječima Radovana Stevanovića, na području zvorničke opštine nema organizovanog otkupa meda niti drugih pčelinjih proizvoda. Tržište nije uređeno tako da se snalazi kako ko stigne. To je poseban problem za velike pčelare, ali za sada se sve količine pčelinjih proizvoda prodaju i to uglavnom na kućnom pragu.  On s ponosom ističe da u zvorničkom kraju nema falsifikovanog meda. Svakako je vrijedna činjenica da se jedan broj pčelara sve više okreće proizvodnji matične mlječi i drugih pčelinjih proizvoda, matica, paketnih rojeva, što se svakako pozitivno odražava na ekonomiju poslovanja. U tome prednjače ugledni pčelari ovog kraja kao što su Brano Mihić iz Drinjače, Petar i Sreten Pantić iz Zvornika, Duško Blaženović iz Branjeva i  drugi.  A mi bismo, s razlogom, dodali i ime Radovana Stevanovića iz Kiseljaka.

– Kakva je strategija razvoja Udruženja pčelara “Bagrem” iz Zvornika? – pitali smo predsjednika Stevanovića.

– Napravili smo značajne iskorake i dobijamo priznanja za svoj rad i saradnju sa drugim pčelarskim organizacijama kao i saradnju na unapređenju  pčelarstva u Bosni i Hercegovini, uopšte. Kako sam već istakao, cilj nam je da ojačamo svoje redove mladim članovima. Dalje, moramo unaprijediti saradnju sa lokalnom zajednicom kako bismo uz njenu pomoć zasadili nove sadnice evodije, mađarskog bagrema, kestena i drugog medonosnog bilja. To bi produžilo sezonu pčelinje paše koja je sada svedena na bagrem, jesenju i šumsku pašu. Radićemo na oplemenjivanju pčela nabavkom matica iz Slovenije. Na studijskom putovanju u ovoj državi vidjeli smo oplođene matice koje se selekcionišu na nadmorskoj visini od 800 metara. One su se veoma dobro pokazale u našim uslovima na naših 400 do 500 metara nadmorske visine.  Kranjska pčela je zaštićena na našim prostorima kao najbolja pčela  i nabavkom matica iz Slovenije ne bi  došlo do bilo kakvih deformacija vrste – rekao nam je na kraju Radovan Stevanović, predsjednik Udruženja pčelara “Bagrem” iz Zvornika.