Romanija sve poznatija po medu

Drugi pišu, B. MILAKOVIĆ, „Fokus“ Banja Luka

Romanija sve poznatija po medu

Bilo da je riječ o livadskom, bagremovom, šumskom, kestenovom ili nekom drugom medu, većina njih proizvedena u Republici Srpskoj svojim kvalitetom ide u korak sa svjetskim standardima.

Trebinjac, Obrad Ninković, dugogodišnji proizvođač meda kaže da je Hercegovina poznata upravo po tome što na ovom području raste preko 300 vrsta ljekovitog bilja, a to ujedno opravdava činjenicu da je ovdašnji med izuzetnog kvaliteta.

– Proizvodim med od žalfije, drače, vrijeska. Jednostavno prostor na kojem naše pčele skupljaju nektar jeste čist, pa su tako i naši proizvodi prvoklasni – priča Obrad, te dodaje da nije teško proizvesti dobar i kvalitetan med, kada postoje dobre tehnologije, ali i dobra pčelarska praksa.

Radivoje Maksimović, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da većina onih koji se bave pčelarstvom u RS kvalitetno rade svoj posao, ali da ima i onih koji proizvode i prodaju patvoreni med, odnosno med manjeg kvaliteta.

– To je veliki problem na području cijele BiH, pa i RS. Takvi pčelari stvaraju problem pravim pčelarima koji proizvode med veoma dobrog kvaliteta. Kvalitetan med jeste mnogo skuplji, a građanima je u ovoj ekonomskoj krizi cijena patvorenog meda mnogo povoljnija – pojašnjava Maksimović.

Ipak, kaže Maksimović, oni koji žele kvalitet mogu ga imati.

– Med obran na području Krajine, na obroncima Romanije, Vlašića, Zelengore, nosi titulu najboljeg, a to pokazuje da mi u Srpskoj imamo dovoljno potencijala za njegovu proizvodnju i dalje usavršavanje, te osvajanje prvih medalja na različitim lokalnim, ali i i međunarodnim takmičenjima – ističe Maksimović.

Prema njegovim riječima, ipak, dobra i kvalitetna proizvodnja meda u RS ne bi bila bez podrške Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS.

– Zajedno smo, prvi put na prostoru Balkana, donijeli Zakon o pčelarstvu, koji će zasigurno biti od velike koristi za pčelare, ali i potrošače. A i njihova finansijska podrška nije zanemarljiva – napominje Maksimović, te dodaje da u ovoj godini uz pomoć resornog ministarstva, planiraju realizaciju određenih projekata koji se odnose na uzorkovanje i kontrolu kvaliteta meda, te ostalih pčelinjih proizvoda.

Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS, kaže da su u oblasti pčelarstva u 2010. godini, u okviru podrške proizvodnji i dohotku, odobrena sredstva u iznosu od 1,054.984 maraka, odnosno 7,70 maraka po pčelinjem društvu, za proizvodnju i uzgoj pčela i 11.380 maraka za proizvodnju selekcionisanih matica, odnosno 2,30 maraka po proizvedenoj matici, a ukupno ih je 4.984.