Živko Vujić

Iz knjige Živka Vujića “Kako (p)ostati pčelar”

Živko Vujić

Pčelari bivše Jugoslavije su po formiranju udruženja pčelara u Vrbaskoj banovini pritekli istima u pomoć, kao što to čini prijatelj prijatelju.

Naime, Savez Jugoslovenskih pčelarskih društava iz Beograda, 19. jula 1930. godine obraća se Kraljevskoj banskoj upravi u Banjoj Luci sa “prestavkom” i nudi pomoć, te, između ostalog, navodi: “… prva je dužnost priteći u pomoć privredniku, kao i onima, čija su materijalna sredstva za život mala, da bi im se stvorila mogućnost za novom zaradom, čime bi svoje prihode povećali. Pčelarstvo je ponajzgodnije za ovaj posao, jer ne iziskuje ni zemlje ni mnogo sredstava, u kojima je oskudica, a međutim prihod od istog može da bude ne samo dobar već i vrlo dobar.

U tekstu se, dalje, tvrdi da je propagiranje pčelarstva potreba i da je od velike koristi za dobijanje većeg prinosa u voćarstvu i poljoprivredi. Uz dopis šalju i knjižicu iz koje “videće se sva korist od pčelarstva po narod i njegovo blagostanje, pa se nadamo da će se ona sa pažnjom koju zaslužuje biti pročitana i da će Kraljevska  banska uprava uvideći nesumnjivu korist od pčelarstva pokreniti najživlju propagandu na svojoj teritoriji za njegovo raširenje u narodu i podneti za to i materijalne žrtve…

… Sa radošću možemo pozdraviti pojave  zaštite meda u nas i raspoloženje Ministarstva da se i kod nas otpočne sa mednom nedeljom, kada će se u celoj zemlji držati predavanja o koristi od pčelarenja po voćarstvo i ratarstvo”.

U vezi s gornjim aktom, Banska uprava se obraća svim sreskim načelnicima i starješinama sreskih ispostava u Vrbaskoj banovini da prikupe podatke o tome koja pčelarska društva, podružnice, “postoje  na Vašem području, u kom mjestu, kada su osnovana, koliko imaju članova, koliko košnica i kakvih ima ukupno sve članstvo…”