Nebojša Andrić

Pčelarski radovi u decembru – piše Nebojša Andrić, pčelar sa Ozrena

Nebojša Andrić

Decembar je prvi zimski mjesec. Temperature su u ovo doba godine obično oko nule, ali zna biti i dosta toplih dana, kada pčele mogu da obavljaju pročisne letove. Ako smo do sada uradili sve potrebne radove, sada na pčelinjaku imamo veoma malo posla. U ovo doba najvažnije je obezbijediti potpuni mir na pčelinjaku. Povremeno treba obići pčelinjak, pogledati da nije miš ušao u koju košnicu, provjeriti da žuna nije bila na pčelinjaku. Potrebno je provjeriti da nisu leta zatrpana od prljavštine ili snijega. Za vrijeme pročisnog izleta ako je na pčelinjaku snijeg, potrebno je ispred košnice očistiti snijeg i prostrti slame. Pčele koje izlijeću iz košnica slijeću ispred nje i ako slete na snijeg tu se smrznu i uginu.

Potrebno je povrmeno kontrolisati utopljavajući material, pa ako ustanovimo da je vlažan, potrebno ga je zamijeniti novim.

Poslovi u radionici treba da su u punom jeku. Potrebno je obezbijediti određen broj okvira sa žicom i satnim počecima. Treba nabaviti ili napraviti pogače za proljetnu prihranu pčelinjih društava. Sav pribor treba da je čist i uspremljen da bi nam u nastupajućoj sezoni sve besprijekorno funkcionisalo.

U ovo doba godine u sredini pčelinjeg klupka nalazi se toplotni centar, sa stalnom temperaturom od 20 do 32 stepena Celzijusa, dok je u ostalim dijelovima prosječna temperature 21 do 22 stepena Celzijusa, a samo nekada može da spadne na 10,7 stepeni. Ukoliko je vrijeme hladnije, utoliko pčelinje klupko traži više hrane za održavanje optimalne temperature u klubetu. Pčele slabijih društava ulažu veće napore za stvaranje toplote. Tako npr. površina na klubetu koje ispušta tolpotu, u jednom pčelinjem društvu od 15.000 pčela biće za oko 10 odsto veća od površine u društvu sa oko 30.000 pčela. Dakle, da bi održavalo potrebnu temperature u klubetu slabije društvo će morati da utroši više hrane. Slaba društva mogu za vrijeme jakih zima da uginu od hladnoće. Zbog toga slabija društva u jesen treba spajati sa jačim.

Česta pojava u decembru

Fiziološko stanje pčela koje zimuju, posebno onih iz jesenjeg legla, prilagođeno je predstojećem zimovanju. U odnosu na ljetne pčele, kod ovih su podždrelne žlijezde i masno tkivo bolje razvijeni, u njima je nagomilana veća količina bjelančevinastih materija i masti. Procenat suvih materija u tijelu ovih pčela je veći, jer imaju i veću količinu hranljivih materija, a ukupna količina vode u njihovim tkivima je manja. Osim toga u krvi pčela se povećava količina običnih šećera – glikoze. Sve je ovo veoma važno za prilagođavanje pčela zimovanju, pošto smanjuje tačku zamrzavanja tjelesnih sokova i obezbjeđuje rezerve hranljivih materija.