Jedno pitanje – tri odgovora

Pčelarska sezona je iza nas. Godina 2010. biće zapamćena kao godina puna nedaća. Vremenske prilike nisu bile naklonjene pčelarima.

Mladen Merćep

Pitali smo ih:

– Kako ocjenjujete minulu sezonu medobranja?

Na ovo pitanje odgovar su dala trojica pčelara iz različitih dijelova Republike Srpske.

Mladen Merćep, Derventa:

– Bagremova paša je potpuno propala. Kiša i velika hladnoća su primorale pčele da pojedu i ono malo što su donijele u košnice. Bagremac je bio loš, ni polena, ni meda. Kesetn je medio, ali pčele su bile prinuđene da ukupni unos potroše na svoju ishranu. Za livadsku pašu moglo bi se reći “srednje slabo”. Zar je to nešto – ispod deset kilograma. Moja procjena je da je ove godine samo četrdesetak odsto pčelara vrcalo med. Sve u svemu, jedna veoma loša godina. Ali, preživjećemo!

Saša Tomić, Gradiška:

– Ova godina je izuzetno loša za pčelare. Imam 150 LR košnica i profesinalno se bavim pčelarstvom. Kiše su nam uništile pčelinju pašu. Prvo je pala na bagrem u cvatu, potom je pokisla agacija, i na kraju kesten. Stanje se popravilo djelimično na suncokretu, ali pola i ove paše je propalo zbog kišnog vremena. Prinosi su prepolovljeni. Moja godišnja proizvodnja je oko tri tone meda, a ove godine, ukoliko dobijem tonu i po, biće dobro. Da ne bih pretrpio totalne gubitke, posvetio sam daleko više pažnje proizvodnji matične mlječi.

Nebojša Andrić, Petrovo:

– Ovo je jedna od lošijih godina za pčelarenje u mom kraju. Istina, još nije sve gotovo. Tek dolazi vrijesak, a još traje i livadska paša. Tako je kod nas na višoj nadmorskoj visini, ali nikako ne možemo prežaliti bagrem, lipu i kupinu. Kiša je pala u nevrijeme. Zavladala je hladnoća baš u vrijeme cvjetanja. Kada je kiša stala, ove biljke nisu medile. Čak sam imao problema i sa presađivanjem matičnog legla, jer se bavim selekcijom matica. Košnice su zarojile i bila je sila matičnjaka koje sam morao uništavati. Uspio sam jedino da prikupim solidnu količinu polena sa lipe i ivanjske trave. Ovo je, ponavljam, bila slaba godina i to nas upućuje da počnemo ozbiljnije razmišljati o sistematskom i kontinuiranom gajenju medonosnog bilja i zasađivanju drveća koje dugo cvjeta i medi.